- Europska komisija predstavlja 'Zakon EU o djeci', kojim se zabranjuju društvene mreže djeci mlađoj od 13 godina.
- Maloljetnici u dobi od 13 do 15 godina moći će koristiti samo 'mini-račune' pod nadzorom roditelja, i to maksimalno jedan sat dnevno.
- Platforme će morati dokazati da su sigurne, preokrećući teret dokazivanja.
- Španjolska predlaže višu minimalnu dob (16 godina), dok je Australija već uvela potpunu zabranu.
Europska unija odlučila je zauzeti čvrst stav protiv tehnoloških divova odlučnom mjerom. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je u srijedu zakonodavni prijedlog kojim se djeci mlađoj od 13 godina diljem EU-a zabranjuje pristup društvenim mrežama .
Zakon, nazvan 'Zakon EU o djeci', dolazi u vrijeme intenzivnog društvenog i političkog pritiska. Europa nastoji obuzdati ovisničke dizajne i zaštititi mentalno zdravlje mladih, iako put naprijed neće biti bez rasprave, posebno jer Španjolska već predlaže još strožu mjeru.
Postupni pristup uz nadzor određene dobi
Prijedlog Bruxellesa uvodi višeslojni sustav. Djeci mlađoj od 13 godina bit će zabranjeno stvaranje bilo kakvih profila na društvenim mrežama. Djeca između 13 i 15 godina moći će pristupiti društvenim mrežama samo putem takozvanih "mini-računa", koje moraju stvoriti i nadzirati roditelji ili zakonski skrbnici , s dnevnim ograničenjem korištenja od jednog sata i vrlo ograničenim funkcionalnostima, poput nemogućnosti emitiranja uživo ili omogućavanja geolokacije.
Od 15. godine tinejdžeri će moći otvarati vlastite osobne račune, ali do odrasle dobi platforme će morati implementirati "siguran dizajn" koji eliminira značajke koje izazivaju najviše ovisnosti. To uključuje zabranu beskonačnog pomicanja i automatskih obavijesti tijekom sati odmora, uspostavljanje razdoblja "nuklearnog sna" između 22:00 i 8:00 sati.
Zašto se poduzimaju ove mjere? Utjecaj na mentalno zdravlje
Europska komisija oslanja se na dostupne znanstvene dokaze, iako izravna uzročno-posljedična veza još nije dokazana. Nedavne studije povezuju obrasce ovisnosti s pogoršanjem mentalnog zdravlja tijekom adolescencije, posebno između 11. i 15. godine.
Von der Leyen je navela tragičan slučaj Olee, 14-godišnje Belgijanke koja je počinila samoubojstvo nakon što je pretrpjela online nasilje, kako bi naglasila hitnost ove mjere. Također je napomenula da mladi Europljani provode između četiri i šest sati dnevno pred ekranima , što je plodno tlo za anksioznost, depresiju i poremećaje spavanja.
Obraćanje tereta dokazivanja i nove obveze
Jedan od ključnih aspekata Zakona EU o djeci jest obrnuti teret dokazivanja . Obitelji više neće morati dokazivati štetu; umjesto toga, platforme će morati dokazati da su njihove usluge sigurne za djecu prije nego što ih ponude.
Kako bi se osigurala usklađenost, Komisija predlaže europski sustav za provjeru dobi pomoću anonimne aplikacije koja koristi osobne iskaznice ili putovnice bez pohranjivanja podataka. Platforme društvenih medija, online videoigre i AI chatbotovi morat će dostaviti obvezne planove usklađenosti i proći ubrzane istrage u roku od najviše 90 dana.
Razlike sa Španjolskom i drugim zemljama: tko ide dalje?
Europska inicijativa dolazi nakon što je Australija postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila društvene mreže osobama mlađim od 16 godina u prosincu 2025. U Europi je Francuska pokušala nešto slično, ali je njezin zakon poništio Ustavni sud.
U Španjolskoj je vlada Pedra Sáncheza prošlog veljače predložila podizanje minimalne dobi za digitalni pristup na 16 godina. Ministar digitalne transformacije, Óscar López, izrazio je podršku europskoj mjeri, iako je napomenuo da Kongres već ima pred sobom zakon o zaštiti maloljetnika s višom digitalnom dobi punoljetstva.
Zakon EU o djeci čvrst je korak prema strožoj regulaciji digitalnog okruženja, iako se o njegovoj praktičnoj primjeni još uvijek treba raspravljati i ratificirati od strane Europskog parlamenta i država članica. Ostaje za vidjeti hoće li mjere biti učinkovite dugoročno, ali cilj Bruxellesa je jasan: vratiti kontrolu roditeljima i osigurati da tehnologija ne nastavi raditi protiv dobrobiti djece. Međutim, australsko iskustvo, gdje mnogi maloljetnici i dalje pristupaju tim platformama, sugerira da sama zabrana nije dovoljna i da će učinkovit nadzor biti ključan.
